Kava, biljka
Kava je tropska biljka koja raste na 600-1800m nadmorske visine. Kafu obično nazivamo napitkom koji se priprema kuhanjem pečenih, mljevenih graha. Proizvod koji daje biljka kave ima izgled crvene trešnje s dvije sjemenke. Nakon odvajanja od voćne kaše, dobivamo grah koji je općenito poznat kao “zeleni grah” od kave (Buffo i Freire, 2003). Bobice kave, koje sadrže zeleni grah, proizvodi su zimzelenu biljku iz roda Coffea. Dvije najčešće vrste su Caffee canephnora (poznata i kao Caffe robusta) i Caffee Arabica.
Biljka kave (lat. Coffea) rod je zimzelenog grmlja ili niskog drveća iz lat. Rubiacceae. Listovi su nasuprotno raspoređeni u tročlanim kralješcima, cvjetovi su bijeli, smješteni u osovinama lišća, a plodovi koštica ili bobica nalikuju plodu trešnje.
Plod stabla kave naziva se kamen ili trešnja i dobiva bistru crvenu boju tek kada potpuno sazri, nakon šest do dvanaest mjeseci, a tada mu promjera do 15 milimetara. Vanjska koža (egzokarp), koja je sjajna i gusta, obavija slatku, mesnatu pulpu (mezokarp).
Dva sloja prekrivaju zrno radi zaštite: deblji, bjeliji sloj, u izravnom dodiru sa zrnom, pergament (endokarp) i tanki sloj koji se obično naziva srebrnasta koža (spermoderm). Svako voće sadrži dvije sjemenke ili zrno. Izravne strane ove dvije žitarice okrenute su jedna prema drugoj, a u sredini svake strane prolazi duboki utor. Druga strana je ispupčena.
Zrno mjeri oko 10 mm i teži oko 0,15 g. Zrno Arabica je spljoštenije, izduženije, a središnji utor im je valovit. Razlikuju se u boji od svijetlo do tamno zelene boje s plavkastim nijansama. Čvrsta zrna su okrugla, savijenija i utor im ide ravno. Blijedo su zelene boje, s tonom smeđe ili sive boje.
Postoje dvije vrste zrna kave prema obliku (Popov-Raljić i Stojšin, 2007): normalni grah (grah s malo spljoštenom stranom), biserni zrn (ovalni grah).
Rod uključuje oko 40 vrsta koje rastu u paleotropnim područjima, uglavnom u Africi. Tri vrste daju kavu:
Kava arabica – koja potječe iz Etiopije, područja Kafe, ima cvijet podijeljen na pet režnja i danas se uglavnom uzgaja u Brazilu
Coffea liberica – podrijetlom iz Liberije i Gvineje, ima cvijet koji je podijeljen na 6 -8 režnja
Coffea stenophylla – porijeklom iz Sierra Leonea, ima uske listove i cvijet s 5 – 7 režnja.
Arabica je vrlo kvalitetna kava, s izvrsnim svojstvima, najcjenjenija je i ima najvišu cijenu, a u ukupnoj svjetskoj proizvodnji zastupljena je s čak 75-80% (slika). Raste na nadmorskoj visini od 600 do 2000 metara. U prirodi raste na stablu koje može doseći visinu do 6 metara, ali stablo kave na nasadima, radi lakšeg branja, skraćuje se na visinu do 3 metra. Uzgaja se u tropskim i ekvatorijalnim dijelovima Amerike, Afrike i Azije, gdje je uvijek proljeće ili umjereno ljeto.
Mladim izbojcima treba tri godine da počnu cvjetati. I tek sljedeće godine, nakon prvog cvjetanja, može dati prvi rod. Potpunu plodnost postiže tek u šestoj godini. Jedno stablo daje u prosjeku 1 do 3 kilograma ploda, a u Brazilu (gdje je berba samo jednom godišnje) berba traje od svibnja do kolovoza. Okus napitka pripremljenog od kave Arabica može se opisati kao mirisno, slatko, zaobljeno, malo kiselo i često čokoladno, s ugodnom notom gorčine.
U našoj zemlji, kao i u svijetu, najpoznatije vrste Arabica su “minas” i “santos”, a to su imena koja potječu iz područja Brazila gdje se uzgajaju. Pored ovih, postoji i veliki broj drugih vrsta – “sigri” s Nove Gvineje, potomak “plave planine” s Jamajke; „Maragogip“ iz Meksika s najvećim žitaricama i najnižim sadržajem kofeina; blaga “Kostarika”; “Moka harar” iz Etiopije s okusom koji podsjeća na čokoladu; kao i “AA Jumbo” iz Kenije, okarakteriziran kao najbolja afrička Arabica.
