Povijest kave
Teško je odrediti točno vrijeme otkrića ove izuzetne biljke, za koju sa sigurnošću možemo reći da je univerzalno piće i najpopularniji stimulans na svijetu koji možete pronaći bilo gdje na svijetu. Međutim, s čime se slažu mnogi povjesničari, to je “rodno mjesto kave” – područje Kave u Etiopiji po kojem je ova biljka dobila ime (wikipedia.org – biljka kave).
Starosjedioci Afrike u početku su koristili kavu kao hranu – mljeli su je i miješali s vodom i začinima, pa čak i životinjskom masnoćom kako bi napravili kuglice koje su koristili prije bitke kako bi im dali snagu. Etiopljani su od kave pravili kahu, stavljajući osušena zrna kave da fermentiraju u vodi. Stotinama godina Etiopija je bila jedino mjesto koje je znalo o prednostima crnog pića. Tek u 15. stoljeću Arapi su shvatili što im nedostaje i počeli su uzgajati ovu biljku. Povijesni podaci pokazuju da se kava prvo uzgajala i koristila kao vrući napitak na Arapskom poluotoku, a Jemen je sljedećih nekoliko stoljeća bio glavni svjetski dobavljač kave..
Potražnja za kavom na Bliskom Istoku bila je vrlo velika, a način izvoza kave iz luke Moka u Jemenu radi trgovine s Aleksandrijom i Istambulom bila je dobro čuvana tajna. Na slici je prikazan brod u luci koji prevozi kavu. Naime, shvativši da je riječ o piću izuzetnih svojstava, Arapi su dugo čuvali tajnu zabranom izvoza ove čudesne biljke. Nijednim sadnicama kave nije bilo dopušteno da napuste zemlju.
U kasnom 15. stoljeću putnici koji su se vraćali iz Arabije širili su kavu po Bliskom Istoku i Magrebu. Kasnije su hinduisti uspjeli prokrijumčariti kavu i počeli je uspješno uzgajati u Indiji.
Godine 1555. dvojica Sirijaca prvi su put donijeli kavu u Carigrad. Konoba, kao uslužni objekt u kojem se izvorno pripremala i posluživala samo kava, s vremenom je postala obilježje društvene kulture – ljudi su se okupljali i održavali vezu, igrali razne igre, pili alkohol, pušili drogu i odmarali se. Na fotografijama se vidi kako su izgledale prve kavane. Iz Carigrada je kava stigla u Mletačku Republiku u 17. stoljeću, odakle se kava proširila Europom. Do kraja 17. stoljeća kava pijana u Europi potječe iz Jemena. Međutim, zahvaljujući izvanrednim karakteristikama ove biljke, kava se vrlo brzo proširila svijetom i počela se uzgajati i uzgajati u različitim dijelovima svijeta. Dok je biljka osvojila svijet svojim čudesnim svojstvima, turski sultani Selim II i Murat IV objavili su rat kavi u 17. stoljeću – zajedno s alkoholom, duhanom i opijumom zabranili su konzumiranje kave. To je proglašeno vražjim pićem, a uživanje u kavi islamske vlasti osudile su kao “odvraćanje naroda od vjere proroka”.
Od početka 18. stoljeća plantaže kave, kroz Nizozemce, počele su prvo klijati na Javi, Baliju i Sumatri. 1714. godine stablo kave stiglo je u pariški Botanički vrt, odakle će se uputiti na Antile i postati predak čuvene jamajčke sorte nazvane “Plava planina”. 1723. francuski kapetan Gabriel de Clee zasadio je kavu u Martiniku, odakle se proširio po Latinskoj Americi. Prva stabla kave u Brazilu posađena su 1727. godine na području Para.
Kava je bila dobro prihvaćena na brazilskom tlu, a kada je sredinom 19. stoljeća vrlo rijetka bolest biljaka napala plantaže kave u sjeveroistočnoj Americi, Brazil je izbio na prvom mjestu kao najpoznatiji svjetski proizvođač kave. Brazil je tu titulu zadržao do danas. Danas sedam latinoameričkih zemalja čini oko 85% svjetske proizvodnje kave, a samo Brazil proizvodi trećinu svjetske kave. Na slici je prikazano branje i ulaganje kave u Brazilu.
Godišnja potrošnja kave
Izmjerno po glavi stanovnika, najviše kave piju stanovnici nordijskih zemalja, gdje ima vrlo malo sunčanih dana, a konzumiraju se kao stimulans koji pomaže da ih budite i ublažite umor. Amerikanci, Nijemci i Francuzi također piju puno kave. U Japanu, zemlji koja postaje sve veći uvoznik kave i u kojoj ovaj napitak sve više dobiva primat nad tradicionalnim čajem, 1. listopada službeno je prepoznat kao Dan kave. Specifičnost ove zemlje je u tome što, osim što postaje sve veći potrošač kave, kupuje i najkvalitetniju i najskuplju kavu.
